Boza (bosa ili bozo) je već decenijama popularno fermentirano piće brojnim Sarajlijama. Boza se u Šeheru na Miljacki najviše služila u starom dijelu grada i upravo tamo ima i najdužu tradiciju.
Iako danas postoji mnogo recepata za bozu na internetu, vlasnici slastičarni u Sarajevu ističu da nijedan taj recept nije pravi, jer ljudi koji prave bozu obično ovaj recept prenose s koljena na koljeno i on je porodična tajna koja se čuva kao suho zlato.
Nekada se ovaj zdravi napitak mogao kupiti u skoro svakoj slastičarni u Sarajevu, no kako vrijeme odmiče, boza je postala prava rijetkost. U starom dijelu Sarajeva ona se danas može popiti u slastičarnama Tip Top, Demirović, Ramis…
Slastičarna Tip Top Sarajlijama je poznata po bozi i limunadi, špriceru, tahan-halvi i zimskom sladoledu. Uz ova pića odrasle su generacije stanovnika Starog Grada, od Vratnika do Bistrika.
Sve je počelo davne 1939. godine prošlog vijeka kada je u Sarajevo stigao Bekteš Bekteši iz Dragaša kod Prizrena na Kosovu. Bektešijevu tradiciju nastavili su sinovi, unuci i praunuci.
-Boza je sada rijetkost u slastičarnama, ima je u par njih. Mi smo je zadržali. Priča o bozi prenosi se sa koljena na koljeno, kao i recept u našoj porodici. Boza se pravi od kukuruznog brašna i vrlo malo šećera, kuha se četiri-pet sati uz povremeno miješanje. Potom se ostavi da prenoći. Kod nas se kuha svaki dan u količini koja nam je potrebna za distribuciju. Količina koju kuhamo zavisi od potražnje. Boza je najbolja kada je rashlađena i zato se drži u frižideru, ali ne znam koliko dugo se može čuvati na taj način.
Proces fermentacije se ne može zaustaviti. Boza se ne kvari, da se razumijemo. Mi je držimo u bačvama koje je moj otac nabavio u Slavonskom Brodu krajem 60-ih i početkom 70-ih godina. One su i dan-danas kao nove, a bačva mora isključivo biti od bijelog hrasta. Može i bukva, ali da se dostigne najbolji kvalitet boze, to je bijeli hrast – kazao je Nedžad Bekteši, prenosi najportal.ba.
U prošlosti se boza pravila u svakoj sarajevskoj slastičarni. Čak je bilo i njenih uličnih prodavača negdje tamo do 50-ih godina. U Slastičarni “Tip Top” je već 85 godina.
-Boza je kod nas stigla sa Bliskog istoka. Postoji legenda da je car na dvoru tražio nekoga da napravi piće koje bi ga razgalilo. Javio je se jedan čovjek i napravio bozu, a car mu je rekao da ostaje kod njega za sva vremena. Cijena boze je kod nas 1,5 KM za čašu, dok je litra 3,5 KM. Ostavili smo tu cijenu i mislim da će se zadržati. Jedino boza nije poskupjela. Ima nešto u toj bozi, dosta je onih koji su izliječili pojedine bolesti. Limunada je sušta suprotnost od boze. Boza je proces koji traje nekoliko dana, a limunadu napravite za par minuta – kaže Bekteši.
Boza je prvi put napravljena 900. godine u Turskoj, a na prostoru Balkana pojavila se dolaskom Osmanlija. Osim što djeluje osvježavajuće, boza je izuzetno zdravo piće. Sadrži veliku količinu B vitamina (B1, B2, B3, B6 i B12), vitamine A i E, kao i željezo. Ima i sastojke koji su dobri za probavu, visok krvni pritisak, trudnice, dojilje i sportiste, rješava urološke probleme i filtrira krv.
Boza se najviše prodaje ljeti i za vrijeme ramazana. Boza se može kombinirati s limunadom. U pola čaše limunade sipa se pola čaše boze i na taj način dobija se tzv. špricer.
