U knjizi “Kratki odgovori na velika pitanja”, predstavljenoj u Londonu, Hoking ocjenjuje da su dva događaja iz 2016. godine – izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD i referendumska odluka Britanaca da izađu iz EU, dio “globalnog revolta protiv stručnjaka, uključujući naučnike”.
Priznajući da nauka tek treba da ponudi odgovore na velike izazove za čovječanstvo – klimatske promjene, prenaseljenost, izumiranje vrsta, krčenje šuma i degradaciju okeana, Hoking je apelovao na mlade ljude da “gledaju u zvijezde, a ne dole”.
– Pokušajte da date smisao onome što vidite, pitajte se šta omogućava postojanje univerzuma. Važno je da ne odustanete. Oslobodite svoju maštu. Oblikujte budućnost – piše u posljednjoj Hokingovoj knjizi.
Engleski fizičar je smatrao da je najveća prijetnja Zemlji sudar sa velikim asteroidom, poput onog koji je ubio dinosauruse.
– Međutim, mi nemamo odbranu protiv toga – zapisao je on.
Još neposrednija prijetnja su klimatske promjene.
– Povećanje temperature okeana otopiće ledene kape i osloboditi velike količine ugljen-dioksida. Obje posljedice bi mogle da naprave klimu kao na Veneri, sa temperaturom od 250 stepeni Celzijusovih – upozorio je Hoking.
Jedan od najcjenjenijih naučnika današnjice umro je u martu u 76. godini. Decenijama je bolovao od amiotrofične lateralne skleroze i koristio invalidska kolica, a govorio je uz pomoć računarskog sintisajzera.
Hokingova kćerka Lusi koja je prisustvovala promociji knjige, rekla je da je slušanje nepogrešivog glasa njenog oca doživjela “veoma emotivno”.
– Okrenula sam se jer su mi se oči ispunile suzama. Ponekad osjećam kao da je on još ovdje jer pričamo o njemu i čujemo njegov glas i vidimo njegove slike, i onda nas nešto podsjeti da nas je napustio – kazala je Hoking.
