Historija tetovaža datira od davnina. Neki narodi su stavljali tetovaže u jednom obliku pokazivanja pripadnosti, zaštite, simboli tradicije poput vezova i tome slično. U ovo vrijeme postaje opšteprihvaćena i moda koja je u trendu. Ukrašavanje dijelova tijela počinje bivati sve pretjeranije. Donedavno su se tetovirale istorisjki znakovi, ličnosti, likovi, životinje, dijelovi nekog pisma… sve do afiniteta koji su u trendu a to su simboli poput grbova, boja zastava, a na FB se u posljednje vrijeme sve više pokazuju nacističke tetovaže.
Tetovaže postaju bukvalno „divljanje“ po društvenim mrežama. No, ukrašavanje svog tijela najčešće je vidno kod pripadnica muzičkog milijea. Jedna od prvih koja je uvela trend s tetovažama je naša pjevačica Selma Bajrami. Među zanimljivijim tetovažama bi izdvojili onu koju ima Žanamari Peričić, ženu sa najljepšim tijelom, kako je nazivaju. Indira Vladić takođe ima brojne tetovaže. Nives Celzijus, između ostalih tetovaža čije je značenje misterija, ima na dnu stomaka ispisano „Dinovo vlasništvo“ koja je nastala još dok je bila u braku s fudbalerom Drpićem. Nikolina Pišek ima istetoviran značajan datum njenog života, mlada hrvatska pjevačica Albina je skromno istetovirala na španskom „ja ću budna sanjati“.
Franka Batelić ima dvije tetovaže, a jedna od njih je na nozi gdje piše „sve svoje nosim sa sobom“, Ana Kokić je ispisala „music is life“. Ella Dvornik se ističe sa svojom tetovažom preko leđa koja simbolizuje proces života i smrti (reinkarnacija) i posvetila ju je svom ocu Dini Dvorniku. Seka Aleksić je zaljubljena u tetovaže pa ih tako ima veliki broj na sebi. Maja Šuput je nedavno istetovirala ime svog sina. S obzirom da su tetovaže trend, priklonila im se i Marija Šerifović, Dara Bubamara, Katarina Grujić, Lana Jurčević koja osim tetovaže zvijezde, ima i križ na prsima.
Gotovo pa nikoga od mlađe generacije iz svijeta sporta, muzike ne možemo izdvojiti a da svoje dijelove tijela nije ukrasio tetovažama. Niko od njih ne vodi računa o mogućim zdrastvenim rizicima jer se poslije tetoviranja vrlo često javljaju razne infekcije i druge neželjene reakcije. A za kraj bi kazali podatak da je sve češći vid trajnog obilježavanja – skarifikacija (stavljanje na tijelo printova slika motiva riječi a putem vrelog ili ledenog žiga). Ta vrsta tetovaža datira još iz plemenskih zajednica, pa se pitamo da li je moguće da idemo korak u korak u prošlost…
Piše: Dž. H. M.
