I dok je danas zaštita lagan zadatak, u davna vremena ljudi su se snalazili kako su znali. Ti davni kondomi nisu bili ni približno ugodni i učinkoviti kao današnji – muškarci su na svoja spolovila su navlačili zbilja svašta.
Prvi poznati kondomi datiraju 11.000 godina prije Krista. Njihovi crteži pronađeni su u jednoj špilji u Francuskoj. Stručnjaci kažu kako su u to doba muškarci koristili neku vrstu životinjske kože.
Dokazi o upotrebi kondoma pronađeni su i u egipatskim hijeroglifima te u grčkoj mitologiji. Nagađaju da su Egipćani zamatali svoje penise u tanku tkaninu koja zapravo nije štitila od neželjene trudnoće već od uboda kukaca tijekom seksa.
U Grčkoj, na Kreti, je pronađen dokaz o korištenju neke vrste kondoma za vladavine kralja Minosa. Stručnjaci su uvjereni da su tada muškarci koristili kozji mjehur. Drevni Rimljani, također, su bili poklonici kozjih mjehura, ali i komada crijeva.
Tokom 15. stoljeća Japanci i Kinezi imali su svoje verzije kondoma – stavljali su se na vrh penisa, a bili su izrađeni od svega i svačega – životinjskih crijeva, svilenog papira, rogova pa čak i od oklopa kornjače.
Oko 16. stoljeća diljem Europe počela se širiti nimalo ugodna spolna bolest – sifilis (tada je bila poznata kao "francuska bolest"). Bio je to veliki problem za seksualno aktivno stanovništvo sve dok talijanski liječnik Gabriele Fallopio nije proizveo svoju inačicu kondoma, kako bi pomogao u borbi protiv epidemije sifilisa.
Radilo se o lanenoj navlaci za penis natopljenoj kemikalijama koja se vezala vrpcom kako ne bi kliznula sa spolovila. Čak je napravio i veliko istraživanje svojeg izuma na tisuću sudionika. Niko od njih nije se zarazio sifilisom tijekom seksa, čime je dokazao da je učinkovit. Fallopio je tako prvi proizveo kondom koji štiti od spolno prenosivih bolesti.
Na slici je kondom napravljen od životinjskog slijepog crijeva koji datira iz negdje 1990. godine.
Ali, sreća pučanstva nije dugo trajala – crkva se odlučila umiješati. Katolički teolog Leonardus Lessius je 1605. godine proglasio kondom nemoralnim. Stoljeće kasnije protiv takvog oblika zaštite pobunio se i engleski liječnik Daniel Turner koji je pokrenuo kampanju protiv korištenja kondoma. Vodio se parolom da to samo promovira nesiguran seks poticanjem muškaraca na više seksualnih partnera.
No, uprkos protivnicima kondoma, ljudi su ih prigrlili. Uglavnom su se pravili od crijeva životinja i postali su naširoko dostupni. Prodavali su ih čak i u pubovima te u brijačnicama diljem Europe i Azije krajem 18. stoljeća.
No, ti kondomi nisu bili jeftini pa su muškarci znali jedan koristiti više puta.
Do 19. stoljeća tržište kondomima je procvjetalo. Za pojavu kondoma sličnijih današnjima zaslužan je Charles Goodyear, mada mu to nije bilo ni na kraj pameti. On je 1839. godine otkrio postupak vulkanizacije nakon osam godina eksperimentiranja sa sirovom gumom. Nedugo nakon toga pojavio se i prvi gumeni kondom – bilo je to 1855. godine, a kondom se mogao koristiti više puta.
Taj prezervativ je lako padao pa se ljubavnici nisu mogli posve opustiti tijekom seksa. Spas se pojavio 1920. godine s izumom lateksa – kondomi su postali ugodniji i prilagodljiviji raznim dimenzijama penisa. Nova revolucija u industriji kondoma dogodila se 1957. godine kada je Durex stvorio prvi kondom s podmazivanjem, otkriva portal all-that-is-interesting.com.
