John Edgar Hoover (1895-1972) bio je prvi direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) Sjedinjenih Američkih Država. Edgar je 1924. godine izabran za direktora Istražnog biroa, koji je bio preteča FBI-ja, i učestvovao je u osnivanju FBI-ja 1935. godine, ostavši na njegovom čelu sve do smrti 1972. godine.
Nedodirljivi policajac
Hoovera sve do njegove smrti poštovao veći dio američke javnosti, ali nakon smrti su se pojavile razne optužbe koje su njegov ugled. Bio je direktor FBI-ja tokom čak osam predsjedničkih administracija, u dugom periodu koji se protezao od prohibicije, Velike depresije, Drugog svjetskog rata, do Korejskog rata, hladnog rata i Vijetnamskog rata.
Naime, tokom ovog perioda, SAD su prešle veliki put od ruralne zemlje s jakim izolacionističkim tendencijama do urbanizovane supersile. Dobitnik je medalje “Mihajlo Pupin”, koju dodjeljuje Univerzitet Kolumbija svake godine za posebne zasluge, za doprinos nacionalnim interesima Amerike.
Prema pisanjima mnogih medija o J. Edgaru Hooveru, čovjeku koji je stvorio FBI i bio na njegovu čelu gotovo četiri desetljeća, već je sve rečeno u mnogim filmovima i serijama, ali kako je kazao redatelj Clint Eastwood bio je i ostao ‘velika enigma’ koju pokušava odgonetnuti u svom filmu ‘J. Edgar’. Naime, to je biografija kontroverznog moćnika i pogled u neobičan intimni život nedodirljivog policajca.
-I veliki mogu biti korumpirani, kazao je Leonardo DiCaprio u traileru koji najavljuje film Clinta Eastwooda “J. Edgar” autobiografsku dramu o J. Edgaru Hooveru, čovjeku koji je 1935. osnovao FBI i bio na njegovu čelu sve do smrti 1972. godine.
Ovaj moćnik iz sjene koji je preživio osam predsjednika i tri rata, mafiju i lov na komuniste, on je čovjek kojega su se željeli smaknuti i predsjednik Nixon, i Kennedy i Lyndon Johnson.
Bio je nedodirljiv jer je znao sve o korumpiranima, imao je navodno kompromitirajuće dosjee o svim političarima, biznismenima, vojsci, slavnim osobama i mafijašima. Prelazio je granice ovlasti, optuživan je za ucjene, koristio se političkim progonima, a ipak je desetljećima suvereno držao glavu iznad vode.
Totalno asocijalan
Kao najkontraverznija ličnost SAD-a, po njemu su snimljeni filmovi i TV serije. Woody Allen o njemu je progovorio još za njegova života u filmu ‘Banane’, njegov se lik pojavljivao čak u mjuziklima, glumili su ga, između ostalih, Ernest Borgnine, Vincent Gardenia, Jack Warden, Treat Williams i Bob Hoskins, Billy Crudup ga je prije dvije godine portretirao u filmu ‘Javni neprijatelji’ Michaela Manna, a ove godine glumio ga je Enrico Colantoni u televizijskoj mini seriji ‘Kennedyjevi’.
Četrdeset godina nakon smrti, J. Edgar Hoover je dobio još jednu, spektakularnu holivudsku biografiju, u kojoj ga 80-godišnja holivudska legenda i četverostruki oskarovac Eastwood portretira na sasvim nov način, kao živahnog svađalicu, opsjednutog disciplinom i sklonom šalama.
Hoover je bio poznat i po svojim neurozama, koje se vežu još iz najranijeg djetinjstva; navodno se stidio svog mentalno oboljelog oca, te je vremenom postao ovisan o svojoj samosvjesnoj majci Ani, koja je imala veliki uticaj na njegov život.
Nadalje, Hoover je živio s njom sve do njene smrti 1938. godine, i u tom periodu nije imao nikakvog društvenog života bio je totalno antisocijalan.
Kakav je uticaj imala na sina svjedoče i njene riječi:
– Više bih voljela da imam mrtvog sina, nego da imam narcisa i kretena.
Anthony Summers, autor knjige “Službeno i poverljivo: Tajni život J. Edgara Hoovera”, je tada prvi put javno iznio tvrdnju da je Hoover bio homoseksualac, tvrdi da je za potrebe svoje knjige razgovarao sa čak 800 osoba koje su lično znale Hoovera, ali i sa eminentnim američkim historičarima.
Oblačio haljine
– Imao sam prilike da čujem toliko svjedočenja o Hooveru, da sam mogao vrlo jasno da formiram sliku o tom čovjeku- rekao je Summers.
Dodaje da da mu je jedan poznati medicinski ekspert rekao da je kod Hoovera dominirala homoseksualna orijentacija, ali da ga je on svrtavao u kategoriju biseksualaca.
Bliski Hooveru tvrde da je skoro cijeli život suzdržavao svoje porive, ali da je s vremena na vrijeme znao i popustiti i otići na poznate njujorške partije, rezervisane isključivo za muškarce.
Osim navedenee jedna od tvrdnji jeste i da je Huver bio transvestit, te da je navodno nakon smrti majke oblačio njene haljine i stavljao njen nakit.
Štaviše, jedan od svjedoka koje je Summers intervjuisao za potrebe svoje knjige rekao je da je Hoover bio transvestit koji je noću lutao njujorškim ulicama, insistirajući da ga zovu Mary. Ipak, ova tvrdnja je krajnje kontroverzna i nikada nije potvrđena niti su pronađeni dokazi.
Špekuliralo se da je imao bliske odnose sa svojim zamjenikom Tolsonom, Summersu je to potvrdila i nekadašnja manekenka Luisa Stuart, koja je u to vrijeme imala 19 godina, ali koja je njih dvojicu redovno viđala u poznatom njujorškom klubu “Stork Club”.
Lakirao nokte
Prema njenim tvrdnjama njih dvojica su se redovno držali za ruke.
– U to vrijeme nisam shvatala zašto se dvojica muškaraca drže za ruke i sjećam se da sam ih vidjela na ulici, ispred ‘Storka’ i da me to kopkalo čitavo veče. Kasnije sam pitala svog prijatelja zašto su se njih dvojica držala za ruke, a on mi je samo rekao: ‘Ma, hajde, pa znaš zašto- prisjeća se Lusia.
I Meyer Lansky, blizak saradnik mafijaškog bosa Charlesa “Lucky-a” Luciana, hvalio se da Hoovera ima “u šaci”, čime je htio reći da posjeduje snimke koji bi iskompromitovali direktora i Tolsona. Međutim, niko nikada nije vidio te snimke.
Tvrdi se da je Hoover uglavnom unapređivao samo one agente koji su naginjali homoseksualnosti, između ostalih i Tolsona, koji je postao njegov zamjenik nakon samo 18 mjeseci rada u FBI-ju, što je tada bilo nepojmljivo.
Summers je često tvrdio da su Tolson i Hoover često znali da se našale na račun drugih agenata FBI-ja, posebno slavnog agenta Melvina Purvisa, za kojeg su govorili da je izuzetno zgodan, te ga zvali “Klerkom Gejblom FBI-ja”.
Ethel Merman, koja je Edgara poznvala još iz tridesetih godina prošlog vijeka, u jednom intervjuu iz sedamdesetih je kazala:
-Neki od mojih najboljih prijatelja su bili homoseksualci. Svi znaju za Edgara Hoovera, ali bez obzira na sve, bio je najbolji šef kojeg je FBI ikada imao.
Edgar je često išao u ribolov sa Tolsonom pa im se jedan od agenata FBI-ja često znao pridruži otkrio je kako je Hoover volio da se “sunča nag po cijeli dan”, a književnik William Styron je posvjedočio kako je njih dvojicu vidio na jednoj kalifornijskoj plaži, gdje je Edgar Tolsonu lakirao nokte na nožnim prstima.
No međutim, Summers kaže da je to bila javna tajna o kojoj niko nije da pisne.
– Naravno da su svi znali, ali ko bi se usudio da bilo šta kaže, s obzirom na to da je Hoover bio jedan od najmoćnijih ljudi tog vremena. Ko bi se usudio suprostaviti moćnom Hooveru”, kaže Summers.
Ono što je jako bitno jeste da je Summers uspio da dođe i do priče vašingtonskog psihijatra Marshall Rafina, koji je 1964. godine liječio Hoovera, te je navodno patio od paranoje.
Prema tvrdnjama Rafinove supruge, Hoover je bio paranoidno opsjednut da neko ne otkrije njegovu tajnu, a na kraju je i prestao da ide psihijatru. Ona je potvrdila da je njen pokojni suprug uništio Hooverovu dokumentaciju.
Sahranjen pored ljubavnika
– Očigledno je da ga je mučila njegova homoseksualnost, a to potvđuju i zabilješke mog muža… Međutim, morao ih je uništiti, nije bilo šanse da ih zadrži- rekla je Rafinova supruga.
Poslije Edgarove smrti, njegova lojalna sekretarica Helen Gandy uništila je svu njegovu dokumentaciju, tako da nigdje nije bilo nikakvih dokaza što bi potvrdilo priče o načinu Edgarovog života.
Tako da i dan danas bez adekvatnih dokaza sve ove priče ostaju na nivou “rekla-kazala”. Ono što je potvrđeno da nije špekulacija jeste da je Hoover poslije smrti oko ostavio pola miliona dolara vrijednu imovinu upravo Tolsonu, koji je, čudno ili ne, sahranjen nekoliko koraka dalje od nerazdvojnog “šefa”.