Sait Orahovac bio je jedan od najznačajnijih figura u historiji bh. literature 20. stoljeća. Pripadao je sjajnoj eliti istaknutih umjetnika i stvaralaca koji su stremili pravdi. To se očitavalo u njegovom didatičkom štivu, koje je stopio u 35 štampanih izdanja. U svom izrazu bilo koja forma da je u pitanju oblikovao ju je svojim talentom. On je zemlju Bosnu milovao pjesmom. Stoga, osim brojnih žanrovskih elemenata koje je bilježio, i naučnih radova u kojima je pisao o ličnostima borbe, raznih ljepota, prirode, gnjeva protiv zla, bunta, herojstvima, strastvenim i tragičnim ljubavima…
Davao smjernice
Poseban akcenat bacio je na folkloritstiku. To je polje koje je istraživao. Njegovi naučni radovi i kulturna afirmacija bh. tradicije očitavala se kroz bilješke izreka, običaja, fraza, izraza, narodne mudrosti, anegdota i uopšte bh. folklora koje je cijenio, bilježio i baštinio.
Sait Orahovac rođen je u Podgorici 1909. godine. Nije rođen u miru, sreći a ni blagostanju. Preko njegovih nejakih pleća prešao je veliki teret. Otac je bio skromni ratar pa stoga je nerijetko u svojim djelima kazivao o poezanosti zemlje i čovjeka. U Sarajevu, gdje su rano doselili, završio je na Filozofskom fakultetu povijest, književnost i jezike. Sait je poeziju knjižio u zbirkama, naroćito blago bošnjačkog naroda. Doktorirao je 1980. godine sa tezom „Kultura – historijska, estetske oznake muslimanskih narodnih pjesama“. Komisiju su činili tada Blaže Koneski akademik, Dušan Nedeljković takođe akademik te profesor doktor Ljubomir Zuković.
Njegova disertacija nikada nije objavljena. Dugo je radio iza rata kao kustos u muzeju Bosanske revolucijje gdje je takođe prikupljao i arhivirao folklornu i drugu građu naših naroda. Bio je član mnogih društava književnika, pjesnika. Nagrađivan inim priznanjima. On je bio jedan od rijetkih koji je pisao zbornike od najstarijih vremena pa na ovamo. Bilježio narodne pjesme i tu misaonu ljubavvnu pjesmu sevdalinku. U naučnim bilješkama davao smjernice za buduće naraštaje.
Vizionar pravde
Svoje duboke i plemenite emocije iskazivao je u sonetima, baladama, romansama, ali i sevdalinci sa kojom je najsuptilnije bio povezan. Preminuo je 1992. godine kada je vizionar pravde i zapisao „da mu je nestalo zanosna i ideala zbog zala“. Iza njega je ostala golema i vrijedna zaostavština za vječnost. I upravo u BKC-u 2014. godine prikazan je dokumentarni film „Vihori uzdaha“ posvećeni ovom divnom čovjeku, velikoj i uvaženoj personi.
“Korak do zida”
Sait je na upečatljiv način predstavio našeg čovjeka u knjizi „Korak do zida“.
-I pitaš – ko sam? Evo, putem rime, ja ću ti reći. Niti mi beg je, niti aga ime. Niti sablju pašem, niti ata jašem!
Stotine pjesama
U bibliotekama kulturnog nasljeđa BiH od stotinu pjesama izdvajaju se „Rana pod srdašcem“, „Muharem se u mejhani hvali“, „Razbolje se care Sulejmane“, „Zelen sokak, otopila Sava“, „Ja sam mlada, Boga iskala“, „Umihana hadži Jusufova“, „Konja poje beže, alibeže“, „Na Vratniku u džuzel mahali“…
Pjesme od 2000 stihova
U Sandžaku, Bosni i sjevernoj Albaniji pjevale su se pjesme od 2000 stihova. A pjevale se u vrijeme ramazana. U njima je kazano kako su Bošnjaci raskošno odjeveni, kićene opreme i haljine od „srme i zlata“. Neki ih znali čak i napamet.
Piše: J. DURIĆ
