Narcistički poremećaj ličnosti vrlo često se izjednačava sa samoljubljem, plitkošću i hvalisanjem koje ide na živce. Međutim, mnogo više stvari čini ovaj poremećaj. Ponašanje i raspoloženje kod osoba sa narcističkim poremećajem ličnosti često zavise i podstaknuti su reakcijama okoline: uglavnom od drugih osoba traže potvrdu da su vrijedni. I traže stalne potvrde kako vrijednosti tako i pažnje. Utisak koji žele da ostave i snažna odbrana sopstvenog krhkog samopoštovanja veoma utiču na misli i akcije ovih osoba, piše psihoverzum.
Osobe koje ispunjavaju dijagnostičke kriterijume za ovaj poremećaj mogu imati veoma nestabilno i promenljivo samopoštovanje. Nemaju izgrađen identitet i ne znaju ko su. Ovaj poremećaj, osim na osobe koje boluju od njega, negativno utiče i na živote njima bliskih osoba, kao i osoba sa kojima su u svakodnevnom kontaktu.
Neke osobe sa narcističkim poremećajem ličnosti mogu se osjećati ljuto, anksiozno, depresivno i osramoćeno ukoliko se rekacije okoline ne uklapaju u sliku njihovog idealnog, naduvanog i zaštićenog selfa. Sa neuropsihološkog gledišta, narcistički poremećaj ličnosti karakterišu problemi sa identitetom i emocionalnom regulacijom.
Narcistički poremećaj ličnosti uključuje sljedeće simptome:
– oskudan identitet
– nesposobnost da se drugi cijene
– privilegovanje sebe
– nedostatak autentičnosti
– potreba za kontrolisanjem
– netolerantnost za tuđe mišljenje i poglede na svijet
– emocionalna otuđenost
– grandioznost – veličanje sebe
– nedostatak svjesnosti ili uvida u posljedice koji ima sopstveno ponašanje
– minimalna empatija
– očajnička potreba za odobravanjem i pozitivnim mišljenjem drugih osoba.
Međutim, nema svako sa patološkim narcizomom ili narcističkim poremećajem ličnosti iste manifestacije ovog stanja. Postoji heterogenost, zbog toga što su ljudi složena bića. Postoje različiti nivoi intenziteta i dimenzija. Na primjer, neke osobe sa patološkim narcizmom su stidljive i ranjive (izbjegavaju druge), dok su druge primarno druželjubive i hvalisave (grandiozne).
Klaster (grupa) B poremećaja ličnosti
Narcistički poremećaj ličnosti pripada takozvanoj B kategoriji poremećaja ličnosti u DSM-5 klasifikaciji (Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje). Unutar ove grupe nalaze se: granični poremećaj ličnosti, narcistički poremećaj ličnosti, histrionički poremećaj ličnosti, kao i antisocijalni poremećaj ličnosti. Psihopatija, stanje opisano kao nedostatak savjesti, nemogućnost vezivanja, agresivnost i nasilničko ponašanje prema drugima, jedno je od podstanja u sklopu antisocijalnog poremećaja ličnosti.
Iako, su ovi poremećaji različiti i manifestuju se kroz različite simptome, često se dešava da jedna osoba ispoljava simptome dva različita poremećaja iz grupe B. Kao što će mnogi psiholozi i psihijatri potvrditi, profil ličnosti naših klijenata ne uklapa se uvijek u navedene kategorije. Uz glavni poremećaj od kog neka osoba boluje mogu se javiti i simptomi nekog drugog poremećaja ličnosti. Uzmimo na primjer kombinaciju narcističkog i antisocijalnog poremećaja ličnosti koji se često opisuje kao maligni narcizam.
Preuveličavanje sopstvene vrijednosti
Istaknuta karakteristika narcističkog poremećaja ličnosti, bez obzira na dimenziju (grandiozni, ranjivi, kombinovani sa drugim poremećajem) je preuveličavanje sopstvene vrijednosti. Ove osobe vide sebe u prekomerno pozitivnom svjetlu, vjeruju da su jedinstvene i supreriornije od drugih.
Neoborivi dokaz
U meta-analizi istraživanja koja se bave narcističkim poremećajem, autori Grijavla i Zang ispitivali su kakav uvid imaju osobe sa narcističkim poremećajem ličnosti. Njihovi rezultati pokazuju da osobe sa izraženom crtom narcisoidnosti imaju tendenciju da precjenjuju ili preuveličavaju sopstvene sposobnosti, status ili izgled u odnosu na realnost. Najčešće se ova osobina precjenjivanja sopstvene vrijednosti odnosi na moć i status. Oni vjeruju da su bolji od drugih, čak i kada su dokazi u suprotnosti sa njihovim uvjerenjem, poput rezultata na testu inteligencije. Tada uglavnom preispituju realnost umjesto da je prihvate. Postaju veoma odbrambeno nastrojene i verbalno napadaju ili ponižavaju ispitivača koji im je rekao te rezultate ili pak sam test („Kakav glup test!“). Neoborivi dokaz netačne i pretjerano naduvane samoprocjene ne mijenja sliku o sebi osobe sa narcističkim poremećajem ličnosti.
