Jakša Jurjević je interpretator, autor muzike i tekstova, instrumentalista, muzički urednik. Na samom početku o njemu smo dosta kazali. No, ipak treba naglasiti sa koliko ljubavi i truda je sačuvao autentičnost tradicionalnog melosa i pjesama.
Arhiv Radio Sarajeva
Njegova stručnost i znanje je oplemenila njegov rad. On je dao temelje, kao vrsni muzički znalac, izvornom dalmatinskom melosu kroz svu dopadljivost tih pjesama. Sve pjesme je „umio“ kroz prizmu mora, konoba, sunca i svega što je sastavni dio Dalmacije i duha tog podneblja. Izvodio je pjesme samostalno, klapski ali i instrumentalno. Očuvao muzički arhiv Radio Sarajeva i oblikovao kroz uredničke emisije za buduće generacije.
Juraj Jakša Jurjević je rođen u Lumbardi, na otoku Korčula 1949. godine. Imao je lijepo djetinjstvo uz roditelje i dvije starije sestre. Volio muziku, pa je tako sa svega sedam godina dobio malu harmoniku sa osam basova. Samouko muzicirao. Osnovno obrazovanje i prvi razred gimnazije završio je na Korčuli, a onda 1963. godine otišao u Dubrovnik. Tu je završio Srednju muzičku školu, briljirajući kakav je bio kroz svo školovanje.
Sa dobrim znanjem i ocjenama nastavio je studije Muzičke umjetnosti 1968. godine u Beogradu. Njegov poseban talenat mu je „donio“ i posao soliste „29. novembra“. Aktivan je bio i u kvartetu „Bufoni“ kao i u folklornom ansamblu „Linđo“ gdje je svirao više instrumenata. Nakon odsluženja vojnog roka Juraj se vraća na Korčulu. Angažira se u KUD-u „Moreška“ i „Ivo Lazić“. Formirao je VIS „Korkira“. Ispunjava vlastitu želju formirajući klapu „Koludrt“ (septet). Djelovao je kao prvi tenor i dobar lider. Grad mu je povjerio funkciju očuvanja kulture i muzičke tradicije tih prostora.
U Sarajevu 1977. godine nastavlja studije na Muzičkoj akademiji kao redovni student. I tu briljira svojim muzičkim znanjem. Tako 1978. godine dobiva posao spoljnog saradnika Radio Sarajeva. A 1980. godine stupa u stalni radni odnos. Juraj je uređivao na prvom i drugom programu Radio Sarajeva programsku šemu, oplemenjivao svojim vrhunskim muzičkim znanjem i umijećem brojne projekte sa starim snimcima, izvedbama, muziciranjem. Tradicionalnom muzikom, šlagerima i duhovnom pjesmom je bogatio fonoteku radija.
Digitalizacija fonozapisa
U ratnom periodu vrijedno i predano radio na Radio na RTVBiH. On je začetnik digitalizacije fonozapisa. Naime, sa magnetofonskih traka i gramofonskih ploča prebacivao je izvorno bogatstvo zvuka na digitalu. Snimio tako desetak CD-ova. Njegov profesionalni opus vodi ga do mjesta rukvodioca radijskog programa, ali i muzičkog arhiva. Vrstan poznavalac svega što je trebalo za medije, pa tako 2008. godine dobiva funkciju generalnog direktora BHRT. Vraća se nakon te funkcije na rukovodeće mjesto narodne, zabavne i ozbiljne muzike. Radi i kao mentor mlađim generacijama u tom mediju.
Jurajovi audio i video zapisi, nastupi na koncertima i festivalima, su osebujni i jedinstveni. Njegovi albumi „Moja jube“ iz 1986. godine koji je štampao PGPRTB, „Barka je malena“ iz 1989. godine koju je štampao „Sony“ i „Serenade Lunere“ iz 2017. godine koji je štampao „Hayat production“ te singlovi poput „Moja domovina“, „Lumbarde, misto malo“, „Radujte se narodi“, „Ave Marija“, „O Betleme, mirno spavaj Sarajevo“ i mnogi njegovi zapisi su oivičeni ljubavlju vrhunskog talenta, naobrazbe, kao i odanosti domovini, vjerskim običajima i tradicijama. Voli grad u kojem živi, ali svoju domovinu i običaje iz nje nikada nije zaboravio.
Dječije božićne igre
Jedno od dražih sjećanja Jakši su ostale dječije božićne igre. Prije svake mise koju bi igrali i očekivali da pobjede kako bi se dočepali slatkiša i darova. Stoga i ne čudi njegova ogromna ljubav prema duhovnoj i tradicionalnoj pjesmi. A očuvao je i oplemenio kao malo ko učešćem i na festivalima Božićnih pjesama, narodnih igara i običaja. Tako je i nastala njegova prelijepa kantautorska numera „Kao nekad pred Božić“
„Tiha noć“
Pjesmu „Tiha noć“ koju je Jakša Jurjević maestralno ispjevao, prvi put je čuo u Dubrovniku kada je došao na školovanje. A izvodio ju je tadašnji profesor uz pratnju i njegovu gitaru Đelo Jusić. I tada se, kaže, kao pečat utisnula ta pjesma u njemu.
„Fonogram“.
Muzičke vrijednosti zabilježene starom tehhnikom Jakša je prikupljao i kreativno sređivao i pretočio u projekat „Fonogram“. Šestog oktobra 1986. godine prvi program Radio Sarajeva ozvaničio taj projekat koji se i danas koristi. A malo je koga zanimao arhiv i materijal starih vremena kao Jakšu koji je radio van radnog vremena.
Piše: Jasna DURIĆ
