Ljiljana Petrović Butller pjevačica koja je na svojstven način uopšte predstavila muziku. Romsku muziku, raznovrsnu ali i komplikovanu izvedbu kakvo je zapravo i porijeklo ali i život tog naroda. Njen opšti dar koji je posjedovala uz smisao i osjećaj za muziku, postavili su je visoko na muzičkoj ljestvici na kojoj su bitisali samo oni koji su dali veliki značaj savremenoj romskoj muzici. A mnogo postigla na balkanskoj ali i svjetskoj muzičkoj razini.
Diva, kraljica, majka
Ljiljana je osjećala i život i umjetnost. Njen talenat, raskošni alt, dubokog tonaliteta, urban zvuk činili su je drugačijom. Muzika misteriozan i dostojanstven stav obezbijedili su joj titulu dive, kraljice, i majke ciganskog soula, bluza i džeza. Drugačija, kakvu je narod poštovao i volio njenu rafiniranu romsku kulturu.
Ljiljana Petrović rođena je u Beogradu 1944. godine. U ranom djetinjstvu sa majkom seli u Bosnu. Otac ostaje u Beogradu. Sa svega 12 godina prinuđena je ući u kafanu i pjevati kako bi odmjenila bolesnu majku a obezbijedila potrebni novac za život. Njen prvi učitelj je iz Bijeljine, profesor Hazim Hanušić koji je svirao u kafani koja mu je nudila bolju zaradu od škole. Nakon probe dao joj je prolaz. Sa 14 godina postala je majka a suprug je bio 16-godišnjak. U dječijoj igri je dobila trudove. Nakon majčine smrti Ljiljana se seli u Beograd gdje je išla u muzičku školu Mokranjac. Iz škole je bila izbačena jer je dolazila samo na ispite. Vježbati nije mogla jer nije imala klavir. Pjevala je na Skadarliji, Terazijama, Mažestiku, Lotosu… Pjevala sve i džez i zabavnu i narodnu, kancone, bluz, soul… Slušala je kulturna elita i lepeza najnižeg ranga. Zarađivala dobro, ali uživala respekt onih koji su je slušali.
Novac joj je uvijek bio na drugom mjestu, poslije muzike. Postaje čest gost televizijskih emisija u kojima u to doba je rijetko ko mogao ući. I tu kao i iz školskih klupa osjećala je tu različitost na sebi. Vrijeđali je i nipodaštavali. A ona i njena muzika otvorili sva vrata. Mnogi su komentarisali šta će ona, ciganka na televiziji!? Uvijek je podvlačila da je Bosna naučila pjevati bez turbulentnih i suvišnih glasovnih varijacija. U Sarajevu je realizirala i prve studijske snimke. Oni su prepoznali da ona zna pjevati. U to doba gradske kafane mijenja Ibarska magistrala. Manje novca a pjevala za glumce, režisere, pisce, političare… A kafanska škola naučila je da po izrazu lica pogodi koji gost je koje profesije. U to vrijeme sve je bilo na svom mjestu. Srčano, iskreno i meraklijsko druženje, čega više nema.
Počela je sa studijskim radom, nastupima diljem regiona, Evrope i svijeta, ostvarila nezamislivo poštovanje svojim urbanim štihom, bilo koji žanr da je pjevala. „Ja k'o ostala djeca“, „Noćas mi srce pati“, Mala garava“, „Pilem, pilem“, „Čiji su ono sirotani“, „Ostala je pesma moja“, „Ovaj život za mene ne važi“, pa do pjesama „Karanfile cvijeće moje“, „Čudna jada od Mostara grada“, „Vranjanka“… Maestralne izvedbe i nesvakidašnja ljepota činile su je posebnom pjevačicom. S početka rata sa porodicom odlazi u Njemačku. Pjevala je svadbe, čistila WC, fizikanerila, ali bila uz svoju djecu. Tu je pronašao Dragan Šestić i spojio je sa „Mostar sevdah reunionom“. Nakon 15-godišnje apstinencije vraća se muzici i postiže još veće rezultate. Album „Mother of gypsy soul“ 2002, potom 2005. „Karanfile cvijeće moje“, ploča 2007. „Ostala je pjesma moja“. Izdavala je diskografska kuća iz Ljubljane „Založba kaseti i plošč“. Oni su izdali prvi njen album. Ljiljana nastupa na džez festivalu u Hagu, Londonu, Parizu, po dvoranama i halama evropskih gradova. BBC je napravio dokumentarac o spoju sevdaha i romske muzike.
Dvije karijere
Izdavač Time objavio je njene fotose i intervjue i priče o Romima, narodu kako je ona kazala, koji igra, pjeva, krade, vara, ali je i apolitičan. I oni su kazali da je Ljiljana Petrović neponovljiva i originalna. Nakon dueta sa Ninom Badrić „Kraj života moga“ 2009. godine snima svoj zadnji album „Froses roses“. Kratko je bolovala od teške bolesti i preminula 2010. u 66. godini života u Amsterdamu. Legenda uspona i padova, legenda sa dvije karijere u kojima je pokazala koliko je bila vrijedna kao umjetnik.
Prilikom posjete Indire Gandi bivšoj Jugoslaviji Tito joj je predstavio Ljiljanu a ona poželjela da je vrati u Indiju odakle vuku korijeni cigana. Tito je tada kazao da ona nije ciganka, da je ona Jugoslovenka.
Santanu otjerala u pm
Na jednom koncertu u Holandiji nije mogla preodjenuti haljinu od gužve u svlačioni. Zamolila je Šestića da rastjera crnce kako bi se obukla. A on joj je kazao „Ljiljana, ovo je Karlos Santana“ na šta je ona odgovorila „ma teraj ga u pm“!
O Romima iskreno mišljenje
O svakom ponaosob romskom pjevaču Ljiljana je iskreno kazivala svoje mišljenje. Za Esmu je kazala da je ciganka iz bijedne ciganske četvrti, odrasla u sirotinji. Šaban Bajramović je samozvani kralj romske muzike, Toma boem koji je volio piće, hazard i žene a koji će zauvijek ostaviti sa svojim srednjim vokalnim mogućnostima, neko ko je pokorio folk modernim zvukom. No, na prvom mjestu uvijek je isticala Vidu Pavlović za koju je kazala nepismena vrhunska pjevačica a kao da je završila muzički konzervatorij.
Piše: Jasna DURIĆ