Kristijan Kiki Rahimovski ,muzičar koji je u Hrvatskoj poznat ne samo po tome što je sin Akija Rahimovskog, frontmena “Parnog valjka”, svojim talentom i marljivošću uspio je davno da se etablira u muzičkim krugovima i izađe iz očeve sjenke.S mnogo ljubavi i razumijevanja priča o odnosu koji ga je trajno obeležio, odnosu s ocem Akijem, koji je preminuo prije nepunih mjesec dana.
–Tata i ja nikada nismo bili u sukobu, imali smo prepirke oko mnogih drugih stvari. S obzirom na njegov način života, bilo je teško izgraditi nekakav normalan porodični odnos. Zamjerao sam tati što se više davao drugima nego porodici, jer je tu bio najpotrebniji. Kako je vrijeme odmicalo, prihvatio sam ga takvog kakav je i počeo graditi odnos u kom smo mogli da funkcionišemo, a to je kroz muziku. Bio je izrazito dobar čovjek, mnogo sam ga volio, ali za sebe i svoje najbliže – tu je bio malo “tanji”. Davao se koliko je mogao i znao. Prihvatio sam to i volio sam ga bez obzira na sve. On je bio izrazito ponosan na mene– rekao je.Nedavno je bio u Skoplju gdje je posjetio Baku.
– Baka je izrazito vitalna u 87. godini. Odnos prema porodici mi je vrlo važan jer su moj stub. Poslije razvoda mojih roditelja odrastao sam s porodicom s majčine strane, tako da sam imao manje kontakta s očevim djelom. Volio bih da je bilo drugačije, ali nikad nije kasno za povezivanje s porodicom. Kada sam došao u Makedoniju poslije 35 godina, upoznao sam i širu porodicu koja je sve vrijeme pratila mene i moje pjesme – znali su dosta toga o meni, a ja tako malo o njima. Kada smo proveli zajedničko vrijeme, imao sam osjećaj da ih znam cijeli život. Način i ljubav kojom su me obgrlili te večeri bili su za mene toliko emotivni da sam zaplakao pred njima. Ne mogu to da opišem, ali zapravo mogu da kažem da mi je na neki način srce sada cijelo– rekao je i objasnio kako su izgledala druženja sa Akijem.
–Vidite, otac i ja imali smo druženja u posljednjih nekoliko godina, pa smo mnogo toga nadoknadili. Najviše sam volio kad smo bili sami, slušali neke bendove, pjevali zajedno – to je bilo fora. On je slušao neke moje nove pjesme koje će uskoro izaći i odabrao svoje favorite, a ja sam slušao neke njegove koje je zajedno sa Husom stvarao. Imali smo neke zajedničke trenutke koji su bili napokon kako treba i zbog toga sam sretan, ali sam i tužan jer je po meni otišao prerano. Nekako sam sebičan po tom pitanju, ali opet, odgovori leže na nekoj drugoj strani, kao i zašto je sve to tako trebalo da bude, pa nemam prava da ih postavljam. Vjerujem da je tata negde gore srećan, tu će on biti s nama i sa mnom, u to sam siguran– poručio je Kristijan.
(Express/Story)