Ibro Bublin poštovaoce njegove pjesme i njegovog rada obradovao je objavom deset novih cover pjesama. To su pjesme koje su obilježile karijere velikih pjevača osamdesetih i devedestih godina. Pored toga, Ibro ne izostaje sa predavanja, jer kako nam reče, želi da započeti fakultet privede kraju i na vrijeme.
Poštujem profesore
-Evo ulazim lagano u treću godinu fakulteta “Menadžment i javna uprava“. Polažem ispite jedan za drugim. Družim se sa knjigom onoliko koliko mi to obaveze sa muzičke strane dozvoljavaju.
Da li imaš privilegije na fakultetu, s obzirom da si javna ličnost?
-Ne, zaista nemam, a ne bih ja to ni dozvolio. Sve moje profesore izuzetno poštujem. Mogu samo da im se zahvalim što me gledaju onako kako i svakog drugog studenta gledaju. Naravno da me prepoznaju, podržavaju moj rad.
Traže li ponekad da im zapjevaš?
-Pa, kada bih rekao da nema toga, slagao bih. Ponekad, na kraju nekog predavanja, bude i toga. Sa kolegama studentima sam također u dobrim odnosima, sa nekima od njih sam i privatno u kontaktu, pomažemo jedni drugima. Svi smo kolegijalni jedni prema drugima.
Da li ovo tvoje studiranje znači da razmišljaš i o budućnosti u kojoj nema samo mjesta za estradu?
-Bit ću brutalno iskren i reći da muziku volim najviše na svijetu. Čak od fakulteta. Ali, smatram da svaki čovjek ove države mora da ima prije svega osnovno obrazovanje, a kasnije neko manje, neko više. Ja sam odlučio da idem do kraja, da se upotpunosti obrazujem. Ne želim da mi obrazovanje izostane.
Zašto nisi išao lakšim putem i kupio fakultetsku diplomu, jer to mnogi rade u BiH?
-O tome nisam razmišljao ni jednog momenta. Jer ovakvo obrazovanje, studijsko obrazovanje, mi samo daje priliku da se intelektualno usavršavam u svim sferama života. Osjećao bih se zaista užasno kada bi sjedio u nekom društvu, pa se povela neka ozbiljnija polemika oko nečega, a ja recimo kao „fakultetski obrazovan sa kupljenom diplomom“, ne mogu da se uključim u razgovor. Ovako sam na sigurnom putu i na putu mladog intelektualca.
Kada bi ti se poslije fakulteta ukazala prilika da se zaposliš u nekoj ustanovi i dobiješ stalno radno mjesto, da li bi pristao?
-Naravno da bi, zašto da ne? Niko ne zna šta život donosi u budućnosti, ali muzika će ipak biti moj prioritet, a fakultetska diploma za neku bezbjedniju budućnost.
Svoje fanove obradovao si novim coverima?
-To je bio jedan veliki projekat, radio sam, snimao sam sa strogim profesionalcima i sa orkestrom Vlade Vrčinca. Sve je to na kraju izmiksao Nenad Nikolić Patalo. Kako sam vidio i njima je bilo jako drago što sam pokrenuo tu priču, a sve to ne bih mogao da nije bilo moga oca Derve koji je finansijski sve to podržao, ali davao mi savjete. Sve su to pjesme koje su bili veliki hitovi i koje ne smiju da se prepuste zaboravu. Autor većine pjesama je pokojni hitmejker Novica Urošević, a moj otac i ja smo kontaktirali Jasminu Urošević na koju su prešla sva Novicina autorska prava. Pošteno smo joj platili da ne bi imali problema sa objavama na Youtube kanalu. Tu su i stare pjesme Halida Bešlića “Što je tužna breza ta“, „Zagrli me nježno“, pa od Ferida Avdića „Izađi mala“… Krajem godine objavit ću jednu novu pjesmu i bit će to prva pjesma čiji sam ja autor. Presrećan sam šta je izašlo iz mene i na klaviru, a sve to predao sam mom autoru i saradniku Slavkoniju. Jednostavno gradim brend Ibre Bublina.
Razgovarao: Bato ŠIŠIĆ
