U vrijeme kada se čini da se superjunaci nalaze posvuda, a ima ih doslovce desetak u posljednjim holivudskim Osvetnicima, jedan se ipak izdvaja – Superman.
Osamdeset godina otkako je debitovao u izdanju Action Comics #1, objavljenom u junu 1938. godine, Superman je i dalje američka kulturna ikona i nesporna zvijezda stripa.
Njegova izdavačka kuća DC Comics na Supermana računa više nego ikad.
“On je bio model, predložak za sve kasnije ideje o superjunacima”, objašnjava Jared Smith, prodavač stripova iz Washingtona.
“Superman je idealizovan do krajnosti. Uvijek napravi pravu stvar i uvijek nastoji napraviti dobru stvar”, dodaje.
U prvom izdanju Action Comicsa, koji je zapravo bio zbirka više stripova, Superman je dobio 13 stranica prostora na kojima je objašnjena priča o Kal-Elu, vanzemaljcu natprirodne moći s planete Kripton kojeg otac šalje na Zemlju kako bi ga spasio s planete koji će biti uništen.
Uspjeh je bio trenutan. Nije prošlo dugo prije nego što je Superman dobio cijelo izdanje samo za sebe.
Osamdeset godina poslije formula je ista. Superjunak je uvijek u svom crveno-plavo-žutom kostimu sa simbolom S na prsima.
U pojavljivanju na velikom i malom ekranu, stripu ili u videoigricama, uvijek se bori za istinu, pravdu i “američki način”.
“Mislim da je zadivljujuća činjenica da je taj lik ne samo pokrenuo cijeli stripovski žanr nego je ostao njegovo srce i duša sve to vrijeme”, kazao je crtač stripova Brian Michael Bendis.
Superman je na Zemlji imigrant kojeg su odgojili farmer i njegova žena u izmišljenom gradiću Smallvilleu.
Dobiva ime Clark Kent, a kada odraste preselit će se u Metropolis i postati novinar.
Njegova dvojica tvoraca Jerry Siegel i Joe Shuster bili su srednjoškolci kada im je ideja o liku Supermana prvi put pala na pamet.
Njihovi roditelji bili su jevrejski useljenici, a njihov lik personificira američki san – metaforu brojnih imigranata koji su 1930-ih bježali iz Evrope kako bi mir i napredak pronašli u Americi.
Sporadično je Supermanova popularnost znala padati. Njegova savršenost bila je ponekad previše za nesavršenu publiku, koja se okretala Spider-Manu ili X-Menima, s čijim su se manama mogli lakše poistovjetiti.
“Napravili su ga premoćnim i ništa mu nije moglo zaista zaprijetiti. Zato su izmislili kriptonit s njegove planete kojim mu se može oduzeti dio snage”, objašnjava Smith.
Kako bi ga donekle uskladili sa društvom, autori su pokušavali da ga uvedu u političke i socijalne promjene vremena.
Tako je nedavno Supermen poželio da mu se vrati američko državljanstvo kako bi protestvovao protiv vlade koja ga je, kako je mislio, izdala. U drugoj priči je spasio radnika migranta od bijelih rasista.
