Premda je imala namjeru da provede desetak dana u nekoj od egzotičnih zemalja, prva dama folka Šemsa Suljaković se ipak odlučila da jednu sedmicu provede na makarskoj rivijeri. Makarska je grad, kaže ona, u kome već 20 godina, nakon rata ljetuje. Svake godine provede bar sedmicu uvijek na istom mjestu, na istoj plaži i uvijek u isto vrijeme – krajem avgusta. Već su je upoznali Makarani tog dijela grada.
– Svako jutro pila sam domaću kahvu kod jednog te istog kahvedžije, tik uz plažu upoznala sam i njega, zove se Dželal i sina mu Zulhajrata, suprugu Džezvetu, jednostavno zavoljela sam te ljude. I ove godine sam ih potražila i kada sam vidjela da nema njihove radnje na rivi bila sam razočarana. Raspitala sam se i rekli su mi da je prešao u Baške Vode, tako je odlučio grad. Slučajno sam srela njegovog sina Zulija, kako ga ja zovem, i pozvao me da dođem sa prijateljima u Baške Vode. Otišla sam i beskrajno sam bila oduševljena velikim, prekrasnim prostorom na obali, u prizemlju hotela “Teuta”, ma ljepše mu nego što je bilo – priča Šemsa.
Dočekali su ih stari prijatelji, uz ćevape, pljeskavice, sladolede… a Šemsa nam je prepričala jednu neobičnu priču vezanu za ovu familiju. A to je da je u razgovoru sa svojim dugogodišnjim prijateljem saznala da je bila prijatelj sa njegovim ocem koji je tih nekih 60-tih godina živio u Imotskom gdje su i sada prijavljena njegova djeca i unučad.
– Kroz priču sam spomenula da sam imala prijatelja zvanog Babo u Imotskom koji je dolazio i kod nas u Sarajevo, da smo se družili. Dželal me je tada pogledao otvorenih usta i rekao pa to je moj babo. Njega je cijeli Imotski zvao Babo i tada je izvadio sliku iz džepa, a ja sam se našla u čudu. Zar može takva slučajnost da se desi? Nikada nije ni spomenuo da se preziva Demiri, niti je spomenuo babu, a nikada ga nisam vidjela ispred kafane a rekao mi je da ponekad tu sjedio. A onda mi je ispričao neke njihove adete u kojim veli da otac nikada nije svoj život prepričavao djeci. Koliko sam voljela ove srdačne, vjerujte sada ih još više volim. Moji prijatelji Jasna i Mido Durić i ja smo pozvani da u januaru dođemo kod njih na svadbeno veselje jer se Zuli ženi u Skoplju i nastojaćemo uklopiti termin da odem tamo.
Još uvijek, priča Šemsa, ne može da dođe sebi a žao joj je da se ta priča nije pokrenula za života, sada već rahmetli Dželalovog babe, koji je umro prije nekoliko mjeseci – završila je Šemsa koja je sada već u radnim pripremama za odlazak na gostovanje u Beč.
