Sa samo 17 godina je stekla veliku popularnost.
Bila je najuspješnija manekenka u svoje vrijeme. Lijepa, zanosna, posebna i – nesretna. Popularnost ju je vinula u svjetsku orbitu, a sudbina joj je podijelila loše karte. Od planetarnog top-modela, Gia Karangi je postala heroinska zavisnica i prva žrtva side iz svijeta poznatih.
Gia je bila prvi veliki američki model kasnih sedamdesetih i početkom osamdesetih godina XX vijeka. Porijeklom Itailjanka, u čiju ljepotu su se umiješali i irski i velški geni, ona je bila toliko popularna da su, tada početnicu, Cindy Crawford zvali „malenom Giom.”
Sa 17 godina postala je omiljeni model poznatih fotografa i pozirala za njihove objektive širom svijeta, te radila za Dior, Diane von Furstenberg, Armani, Versace, YSL i mnoge druge kultne brendove. Već do 1978. godine Gia postala je najveći model svoga doba.
Slava je donijela i status redovne gošće “Kluba 54”, gdje je redovno koristila kokain, a to se kasnije razvilo u heroinsku zavisnost.
U oktobru 1978. godine Karanagi je imala prvo veliko slikanje sa fotografom Krisom von Vengenhajmom (Criss). Na snimanju je upoznala šminkerku Sendi Linter, u koju se zaljubila.
Potekla iz nestabilne porodice, u kojoj je često gledala roditelje kakao se tuku, ona je samo željela mirnu i stabilnu vezu. To je priželjkivala, ali ljubav joj nije bila uzvraćena. Gia je proganjala Sendi. Patila je i žudila za bliskošću. Neuzvraćena ljubav i smrt agentice Vilermine činili su da Gia tugu pokušala da odagna bijegom u drugi svijet. Sve više je stvarala heroinsku zavisnost.
–Jednom nije mogla da pronađe drogu u torbi i počela je tako da plače. Bukvalno sam je položio na krevet dok nije zaspala, prisjeća se čuveni fotograf Francesko Scavullo slikanja na Karibima.
Do 1980. godine njena zavisnost postalaje očigledna.
Nije se pojavljivala na snimanjima, a kada bi se pojavila zaspala bi tokom slikanja. Štaviše, na naslovnici novembarskog izdanja magazina „Vogue” 1980. godine, na njenom licu mogli su se vidjeti jasni tragovi zavisnosti.
Dvadesetjednodnevni pokušaj da ostavi drogu propao je kada je njen dobar prijatelj i fotograf Criss von Vengenhajm poginuo u saobraćajnoj nesreći. Ona se tada zaključala u toalet, gdje se satima drogirala heroinom.
Kako se njena karijera modela gasila, posljednju priliku da se vrati na velika vrata pružio joj je Scavullo, te joj poklonio naslovnu stranu magazina „Cosmopolitan.” To je ujedno bila i njena posljednja naslovnica. Kada je 1983. uhvaćena sa drogom na setu to je bio posljednji pečat njenoj makenenskoj karijeri. Više niko nije želio da sarađuje s njom i ona je pala u zaborav.
Nakon šestomjesečne rehabilitacije Gia se vratila u rodnu Filadelfiju upisala kurs fotografije i počela da živi mirnijim životom. Samo tri mjeseca kasnije, odlazi u Atlantik Siti i počinje da konzumira heroin. Ponovo. Kako bi zaradila za drogu, bivša manekenka se prostituirala, a sumnja se i da je bila silovana više puta.
Nije dugo prošlo kada se Gia bolesna vratila kući. Majka ju je odmah odvela u bolnicu, gdje je prvobitno primljena zbogupale pluća. Ipak, ljekari su ubrzo shvatili da je riječ o sidi.
Pretpostavlja se da se virusom HIV zarazila preko igle kojom je ubrizgavala heroin.
Kako se stanje pogoršavalo, njena majka nije dozvoljavala posjete i ostala pored Gie sve do njene smrti 18. novembra 1986. godine. Bila je uz nju danonoćno, a Gia se nije oporavljala.
Za smrt dvadesetšestogodišnje Gie niko nije znao, pa se tako na sahrani nisu pojavili ljudi iz modnog svijeta.
Tek nakon nekoliko nedelja se pročula vijest koja je izazvala šok.