Na samom vrhuncu hip-hop karijere Bišćanin Haris Rahmanović odlučio je napraviti pauzu u karijeri i penzionisati umjetničko ime Priki po kojem je bio regionalno poznat.
Napustio Bihać
Početkom 2016. uplovio je u vode house muzike te pod novim pseudonimom Djujo Banana i pjesmom “Gujo” ostvario zapaženi internacionalni uspjeh. Ovih dana je aktuelan hit “Slobodno me rani” koji je radio za Editu Aradinović, kao i pjesma “Nije bitno” koju izvode Leon i Fuago.
On je napustio Bihać, preselio u Beograd, a priča nam o tome kako se snašao, zašto stalno mijenja muzičke pravce, o tome šta su mu neostavrene želje.
Jesi li zadovoljan saradnjom sa Editom?
-Više nego zadovoljan, Edita je nevjerovatna žena, drugarica i pjevačica. Ovo je tek početak saradnje, vidjet ćemo šta je svemogući odlučio da se desi sa mnom i mojom muzikom. Daj Bože da svaka nova saradnja bude kao sa Editom, jer lako je raditi sa prefesionalcima, znaju šta hoće, konkretni su, tako da tu nema nikakvih problema
https://www.instagram.com/p/CB1acE7H91C/
Da li si očekivao da će pjesma “Slobodno me rani” postati hit?
-Iskreno, bio sam malo skeptik, ne samo ja, nego cijeli tim ljudi koji su radili na pjesmi. Nije baš lako uraditi nešto što se nikada ranije nije uradilo i očekivati da to ljudi prihvate kao nešto normalno. Srećom, narod je prepoznao i prihvatio novi zvuk koji sam odlučio da ponudim balkanskoj sceni. Vrijeme je da se neke stvari promijene, ja sam odlučio biti buntovan po tom pitanju, beskompromisan i svjež.
Koliko ti je u karijeri pomogao život u Beogradu i jesi li ostvario kontakte?
-Mnogo, tamo je epicentar muzičke industrije i poprilično je teško, da ne kažem nemoguće bilo šta uraditi iz manjeg grada, u mom slučaju Bihaća. Dvije godine sam uporno slao svoje demo snimke na mail-ove, vibere, whatsapp-ove, ali ništa, niko ništa. Dok se nisam odlučio za luđački potez, kada sam ostavio sve što sam imao i otplovio u nepoznato, bez ideje kako ću i šta ću, samo sam znao da moram. Tamo u Beogradu sam imao svakakvih situacija, mnogo autora i producenata su mi podapinjali noge, ali sve je to sa nekim razlogom dobro. Da se to sve nije baš tako desilo, ne bi bilo ovo što danas jeste, a na tome sam beskrajno zahvalan.
Mentalno kritični
https://www.instagram.com/p/CBXcfsOHMmh/
Koja ti je saradnja najdraža?
-Uh, teško pitanje, za sad najdraža saradnja mi je sa Editom. Tu nije u pitanju samo muzika, ja više uživam u interakciji sa ljudima kojima radim pjesmu. Muzika je samo posljedica dobre vibracije koja treperi između mene i nekog ko pjeva moje note.
Šta misliš o današnjoj sceni i kako ti izgleda?
-Scena je dezorijentirana, tu se ne zna ni ko pije ni ko plaća. Ali eto, ja vjerujem, tačnije znam da će doći do revolucije kada je u pitanju stil i zvuk. Radim na tome da ljudi počnu slušati kvalitetnu muziku, jer muzika je odraz mentaliteta jednog naroda, a mi smo trenutno mentalno veoma kritični.
Da li je lakše pisati pjesme za sebe ili za druge?
-Zavisi, prema sebi sam prekritičan, kao i svaki autor. Za druge također može biti poteško pisati, ponekad izvođači ne znaju šta žele. Tu često nastaju mali problemi ali vremenom se stvari iskristaliziraju.
Oliver i Dino
Imaš li neostvarenih želja u karijeri?
-Imam, imao sam želju da radim sa Dinom Dvornikom i Oliverom Dragojevićem, nažalost, ta dva dragulja su nas napustila prerano, ali znam da ću ih nekada sresti gore na nebu, pa ćemo u miru sjesti i zapjevati.
Razgovarala: Nina Novaković