Kada je prije 36 godina došao u Sarajevo Muharem Serbezovski suočavao se sa sličnim postupcima kao sa onim koji mu se desio u vogošćanskoj poslastičarskoj radnji „Flora“. Vlasnici, kaže, rijetko hoće da mu naplate ono što je poručio.
Muharem Serbezovski sa vlasnikom „Flore“
Istinska mega zvijezda
-Otuda ću odmah, čim snimim novi album, sa video spotovima mojih pjesama, isti donijeti ovdje u Vogošću te njime počastiti vlasnika i njegovo osoblje. U saradni sa Ismetom Polovinom već sam snimo pet video spotova i to na pjesme: „U tuđini“, „Milost Bože“, „Jedina“, „Zašto nisi ostao“ i „U rukama narcisi“ koju pjevam sa svojim sinom Durmišem. U nekima od spotova glume moj sin Durmiš, njegova supruga i sin. Samo u gastajbajterskoj pjesmi „U tuđini“ igram samog sebe. Planiram da što više svojih pjesama obučm u video ruh i onda ih štampam na prigodnim albumima – priča Muharem.
Kažu da si imao muku da za taj spot nađeš dublera koji bi zasukao rukave te „prao tanjire“, „radio u automehaničarskoj radnji“…?
-Moglo bi se tako reći. Romi nisu baš poletni da zasuču rukave pa makar i glumili da rade takve poslove. U spotu „Jedina“ glavni junaci su moj sin Durmiš i njegva supruga. Sve je snimano u njegovoj piceriji „Da Vinči“ koju je otvorio u Dizeldorfu. Video spotovima, na neki način, želim produžiti vijek trajanja svojih pjesama, odnosno prilagoditi se savremenijim tokovima njihove prezentacije – dodaje.
Inače, kao dvanaestogodišnjak Muharem Serbezovski se otisnuo u nemirne estradne vode u kojima vrlo uspješno plovi i danas. Nakon što je 1968. godine na «Beogradskom saboru» otpjevao pjesmu «Crnokosa Hatidže», preko noći, postao je istinska mega zvijezda. Svaki njegov naredni hit doživljavao je astronomske tiraže a neki od njih kao što su „Dođi mi u godini jedan dan“, „Emina“, „Esmeralda“, „Zašto su ti kose pobelele druže“, „Sine moj“ i danas se rado slušaju i nalaze se u repertoaru njegovih kolega.
Pored estradnog posla, vrlo uspješno, ogledao se i kao književnik. Snimio je 50-ak albuma, napisao šest romana i jednu studiju, preveo Kuran na Romski jezik, sretao se sa svjetskim državnicima i pjevao pred njima, obilazio svijet nebrojeno puta. Zbog afirmacije Roma njegovi sunarodnici ga nazivaju svojim Gandijem. Njegova knjiga „Cigani i ljudska prava“ prevedena je na više svjetskih jezika i nalazi se u 128 univerzitetskih biblioteka širom planete.
-Uvijek sam htio nešto više. Takvi smo mi Romi. Teško se zadovoljavamo sa postignutim. Naš život je velika tema, tema koja je malo koga interesovala izuzev ukoliko nije htio da nas, kao Emir Kusturica, ismijava i tako preko naših leđa zaradi brdo novca. Slično se ponašao i Goran Bregović koji puno ne ljubi Rome ali za osnovu svojih melodija rado uzima našu tradiciju. Danas malo ljudi piše o Romima tako da i nemam neku jaku konkurenciju. Ona će se javiti tek onda kad neki skontaju da ono o čemu ja pišem vrijedi i ima prođu na tržištu. Ogledaće se u majstorstvu onih koji će mi poturati noge u namjeri da me skrenu sa puta. Međutim, oni ne znaju koliko je moja volja jaka tako da nema sile koja će me odvratiti od onoga šta sam naumio da uradim. “Crni dijamanti“, „Ciganin A kategorije“, „Cigani i ljudska prava“, „Putevi vjetrova i Cigana“…samo su neke od mojih knjiga koje se prevode na svjetske jezike. Sanjam da jednog dana dobijem Nobelovu nagradu te tako dokažem da i mi Romi možemo dokučiti ono što je obično rezervisano za druge.
Sa prijateljem Nijazom Šehovićem
Dat će sve od sebe da dođe do izmjene Ustava Bosne i Hercegovine u dijelu koji se odnosi na izbor građana iz reda ostalih u državne organe pa i u samo Predsjedništvo ove zemlje.
Građani drugog reda
-Ako želimo uistinu da budemo demokratska zemlja nelogično je da u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine mogu ući samo Bošnjak, Srbin i Hrvat. Šta je sa drugim narodima. Jesu li oni građani drugog reda. Nastojat ću da se svima koji Bosnu i Hercegovinu osjećaju svojom domovinom otvori prostor u kojem mogu biti birani i izabrani u njena najviša rukovodstva. Sadašnje odredbe našeg Ustava koje regulišu izbor članova Predsjedništva su diskriminatorske. Iako formalno zadovoljavaju taj famozni „nacionalni ključ“ one nisu ni blizu onog što uistinu možemo nazvati zadovoljstvo za sve njene narode. Kakav je to ključ koji jednom Srbinu sa prostora Federacije Bosne i Hercegovine ili Bošnjaku sa prostora Republike Srpske ne omogućuju da mogu ući u Predsjedništvo. Građani iz reda ostalih jednostavno kao da nisu građani ove zemlje. Nije im zagarantovano pravo da biraju i budu izabrani u najviše organe naše zemlje. Zašto jednog dana i Rom ne bi mogao biti na čelu BiH – kaže Muharem Serbezovski.
Na putu da stekne doktorsku disertaciju
Pored svega sa čim se bavio nije zapostavio ni vlastito obrazovanje. Postao je magistar, a na putu je da stekne i doktorsku disertaciju. Splet različitih okolnosti nije dozvolio da unutar politike napravi značajniji iskorak. Kako sam voli reći neće se predavati.
