Iako se čini kako je Eurosong jedno bezazleno pjevačko natjecanje, to baš i nije u potpunosti tačno. Na pozornicu vam pažnju zaokupljaju svakakvi kostimi i koreografije, te glasovne sposobnosti onih pjevača koji predstavljaju svoju zemlju, no iza pozornice je druga priča. Ovo su neki od najkontroverznijih događaja na Eurosongu.
Finale iz 1969. bilo je jedno od najuzbudljivijih. Francuska, Nizozemska i Šapanija imale su svaka 18 bodova, te je samo još jedna zemlja trebala glasati. Red je došao na lukave Fince koju su trima zemljama dali nula bodova, a Ujedinjenom Kraljevstvu jedan bod, što je dovelo do četverostrukog izjednačenja. Pravilo za ovakav slučaj nije tada postojalo, organizatori nisu imali dovoljan broj medalja za pobjednike, a šokirana publika morala je ponovno gledati sva četiri pobjednička nastupa.
Na Eurosongu iz 1974. jedna pjesma je doslovno pokrenula revoluciju. Portugal je predstavljao Paulo de Carvalho s pjesmom 'And After the Goodbye', koja je poslužila tijekom radijskog prijenosa kao tajni signal za početak rušenja Caetanovog režima i ulazak tenkova u Lisabon. Eurosong je tada postao Caetanov Waterloo iste večeri kada je i ABBA pobjedila upravo s pjesmom 'Waterloo'.
1978. izraelski klasik 'A-Ba-Ni-Bi' kojeg su izveli Izhar Cohen i Alphabeta rasturili su i odnijeli pobjedu s ogromnih 157 bodova. Popularnost showa je tada bila toliko velika da su Eurosong čak prenosile i neke bliskoistočne zemlje. No, uspjeh Izraela nije dobro prošao u Jordanu, gdje je čak prekinuto emitiranje. Na TV ekranima se pojavila slika žutih narcisa, a nakon toga su jordanske televizijske glavešine proglasile Belgiju službenim pobjednikom, iako se zapravo našla na drugom mjestu.
Gruzijskim kandidatima 2009. bio je zabranjen nastup jer su prekršili pravilo Eurosonga koje brani javni politički sadržaj. Već vam je u naslovu pjesme sve jasno – 'We Don't Wanna Put In'. Očito se radilo o bijesu te protivljenju Rusiji i tadašnjem premijeru Vladimiru Putinu. Gruzija je odbila prepraviti pjesmu te su se povukli s natjecanja.
Danci su 1963. polagali velike nade kako će virtuozni gitarist Jørgen Ingmann i njegova supruga Grethe s jazz skladbom 'Dansevis' odnijeti pobjedu. No, na kraju im je ipak trebala mala pomoć od susjeda. Norvežani su glasovali peti po redu, od 16 zemalja, ali tijekom glasovanja nisu pratili pravilnu proceduru te su morali ponovno glasati nakon svih ostalih zemalja. Iako se prvi put jasno čulo kako su dali tri boda Švicarskoj i dva Danskoj, morali su ponovno glasati. Švicarska je bila dva boda ispred Danske, i činilo se kako će pobijediti, no Norvežani su tijekom ponovnog glasanja dali četiri boda Danskoj i samo jedan bod Švicarskoj. Tako je Danska ipak bila pobjednica.
(dnevnik.hr/Hayat.ba/Express)
