Nažalost većinu imena iz skupine koju čine pioniri, solisti zabavne muzike polahko prekriva zaborav. Zub vremena nije uništio sjećanje na skromnu karijeru ali ne i beznačajnu karijeru Miralema Kruškića, novinara i interpretatora. Blagog i odmjerenog gospodina kakva mu je bila i interpretacija. Pjevača koji je bio aktuelan u zabavnoj muzici u doba u kojem su se rado slušali nježni ton i osmišljen stih.
Praznični dan
Mirhat Miralem Kruškić rođen je u Trebinju 1937. godine. U Doboju je proveo veći dio djetinjstva gdje se i školovao. Tu je i ‘56. godine pobijedio na takmičenju amatera pjevača. U Sarajevo dolazi ‘61. godine da bi studirao Ekonomski fakultet. Upravo te godine postaje dio istorije čuvene sarajevske pop škole. Prva pjesma koju je snimkom zabilježio nosila je naziv „Manuela“ nakon koje za Radio Sarajevo je snimio još deset numera. „Za ljubav jedne ljubavi“, „Jedna suza na tvom licu“, „Krovovi“… Sa orkestrom i ekipom pjevača Radio Sarajeva učestvuje na turnejama po BiH. U kom god gradu da su gostovali dešavao bi se „praznični dan“. No, u sarajevskom „Fisu“ i „Slozi“ etabliranim plesnim prostorima okupljali bi veliki broj mladih. Muzicirala se po notama trendovski stil tog doba, tvist, bit, džez.
Miralem postaje jedna od prvih zvijezda u istoriji zabavne muzike Bosne i Hercegovine. Tada popularni zabavnjak se zaljubljuje u svoju suprugu Timu na koncertu u Zenici gdje se pojavio uz Zaima, Zehru, Himzu… Sa prelijepom Timom dobio je kćerku Atiju i sina Emira. U vrijeme svoje karijere Miralem je radio i kao novinar RTVSA. Uređivao je i vodio radio emisije. Sa KUD-om „Ivo Lola Ribar“ obišao je dosta zemalja.
U Miralemovom životu sve ljubavi i preokupacije pa i rad stavljene su na drugu stranu jer mu je na prvom mjestu bila porodica. U vrijeme rata ‘93. pridružuje se i postaje član sarajevskog okteta KD-a „Preporod“. Uz njega članovi su bili Mirsad Sijerčić, Sabahudin Kurt, Emsad Bečić, Suad Selimović, Elvir Solak i Sejo Husanović. Ansambl koji je na najbolji ali pomalo neobičan način prezentirao bh. nacionalno muzičko blago. Originalne i obrađene verzije pjesama duhovnog karaktera. Njegovali su bošnjačku nacionalnu muziku. Nastupali su u zemlji i i inozemstvu izlazeći u teškim vremenima na još teži način.
Muzičko blago
U ulozi urednika kulturnog zabavnog programa Federalnog radija, Miralem Kruškić je penzionisan. I dalje pun elana i ljubavi prema poslu počinje da radi na jednoj od lokalnih radio stanica. Porodica mu je već u ratnom periodu bila rasuta po svijetu i često bi ih posjećivao. Slobodno vrijeme koristio je sa suprugom u obilazeći mnoge zemlje. Iznenada se razbolio od kancera debelog crijeva, nedugo nakon drugog hirurškog zahvata nije izdržao. Preminuo je u koševskoj Univerzitetskoj bolnici. Za života je bio ospjednut čarima Igmana, živio ispod njega tri decenije, a ispod njega i sahranjen na Vlakovu gdje je našao i svoj vječni mir. Legenda zabavne muzike, zvijezda užih okvira iza kojeg su ostali istorijski snimci i nosači zvuka lijepih pjesama sa različitim motivima. U svakoj od njih Miralem je svojim nježnim glasom i emotivnim nabojem oslikao jedno vrijeme, zlatno doba šlagera i vrijednog stilskog obilježja.
Kao 18-godišnji vojnik na putu za Alžir na brodu „Galeb“ pjevao je Titu i Jovanki Broz. Za nagradu bio je počašćen prvim viskijem koji je probao u životu.
Četiri mladića idu s Trebevića
U ulici Danijela Ozme gdje je bilo sjedište Radio Sarajeva je bilo mjesto gdje je protagonista Žarko Roje sročio bezvremensku numeru „Četiri mladića idu s Trebevića“ uz pomoć tada mladog Kornelija Kovača. Mladalačko razmišljanje obojeno raznim slikama životnih želja, mladosti i ljubavi prema gradu ispjevao je Vedo Hamšić, Miralem Kruškić, Sabahudin Kurt i Zlatan Fazlić Fazla.
Pjesmom tjerao bol
Davnih osamdesetih jedan od sarajevskih printanih medija napisao je doživljaj srednjovječne žene na samrtničkoj postelji koja je u sitne sate čula da njenom ulicom Miralem pjevuši pjesmu „Ne pitaj me stara majko“. Znala je da je on jer je često prolazio preko Medreseta iznad Čaršije. Kažu uzdahnula je i kazala „hej majci živ i zdrav bio što mi dušu razgali i otjera bol“.
