Od početaka 2003. godine kad je osnovala farmaceutsku firmu “Theranos”, preko vrhunca u 2014. godini kad ju je Forbs proglasio najmlađom milijarderkom, do, kako se čini, konačnog pada, slika Holms u javnosti prošla je transformaciju od mlade rastuće preduzetničke nade do prevarantkinje koja zlostavlja svoje zaposlene.
Od ideje koja ju je lansirala u zvijezde, revolucionarne metode vađenja i analiziranja krvi, danas su ostale samo ruševine.
Prije samo četiri godine bila je na vrhu svijeta
Već 2014. godine Holms je, kako piše Biznis insajder bila na vrhu svijeta. Činilo se da ništa ne može stati na put genijalnoj mladoj ženi koja je osmislila revolucionarnu ideju skraćivanja i poboljšanja dijagnostike bolesti iz uzorka krvi pacijenta.
Zanimljivo je da se prva adresa njene firme nalazila na istoj lokaciji kao i onoj osnivača Fejsbuka Marka Zarkerberga. Kao i on, svoj posao započela je vrlo mlada, sa 19 godina, a do svoje tridesete već je ušla u društvo najbogatijih i najmoćnijih preduzetnica. No, danas su laboratorije i centri za testiranje njene firme zatvoreni, a ona je optužena za prevaru i prikrivanje.
Elizabet Holms rođena je 3. februara 1984. godine u Vašingtonu u dobrostojećoj porodici, majka Noel radila je u Kongresu, otac Kristijan za vladine agencije kao što je USAID. U djetinjstvu porodica se iz glavnog grada SAD preselila u Hjuston. Legende koje su se ispreplele oko njenog života, a koje je sama osmislila, kažu da je sa sedam godina pokušala da napravi sopstvenu vremensku mašinu puneći sveske tehničkim crtežima. A sa devet godina izjavila je da želi da bude milijarderka kad odraste. Te iste godine navodno je u pismu ocu napisala: –U životu želim da otkrijem nešto novo, nešto za šta čovječanstvo ni ne zna da je moguće.
Od rane mladosti bila je, kažu, vrlo kompetitivna, o čemu svjedoči i crtica iz igre sa mlađim bratom i rođakom. Kad bi igrali poznatu društvenu igricu “Monopol”, Elizabet je insistirala da je odigraju do kraja, skupljajući kuće i hotele sve dok ne bi pobijedila. Ako bi kojim slučajem izgubila, ljutito bi otišla.
Tokom srednje škole razvila je izuzetnu radnu etiku često ostajući budna do kasno zbog učenja. Lako je postala jedna od najboljih učenica, a već tada je pokrenula svoj posao – prodala je softver koji prevodi kompjuterski kod kineskim školama. Tad je počela i da uči mandarinski jezik te je primljena na ljetnji program Univerziteta Stenford.
Željela je da upiše medicinu jer je jedan njen predak bio hirurg, ali rano je otkrila da se boji igala. Kasnije će izjaviti da je to uticalo da pokrene “Theranos”.
Na Stenfordu je upisala hemijsko inženjerstvo. Na prvoj godini postala je dobitnica stipendije od 3.000 dolara za istraživački projekat. Nakon prve godine leto je provela stažirajući u institutu “Genome” u Singapuru. Pripravništvo je dobila delom i jer je govorila mandarinski.
Osnivanje “Theranosa”
Na drugoj godini predložila je svom profesoru Čeningu Robertsonu da pokrenu firmu. Sa njegovim blagoslovom, osnovala je “Real-Time Cures”, koji je kasnije preimenovana u “Theranos”.
Bilo je to u martu 2004. godine, a već u decembru primila je investiciju tešku šest miliona dolara. Uskoro je napravila patent za uređaj za nošenje koji bi mjerio pacijentovu krv dozirajući lijekove. Do sljedećeg semestra, Holms je napustila Stenford i počela da radi u podrumu studentske kuće.
Do kraja 2010. godine dobila je 92 miliona dolara. Ipak, konkretnih pokazatelja o njenom radu u tom vremenu nije bilo.
Najavljivala revolucionarnu tehnologiju
Njen poslovni model temeljio se na revolucionarnoj ideji testiranja krvi sa malom količinom iz jagodice prsta, za razliku od ostalih tehnologija za koje je potrebno izvaditi nekoliko ampula krvi iz vene, odnosno uređaju za napredno testiranje krvi pod nazivom “Edison”. Govorila je da će to testiranje omogućiti otkrivanje niza bolesti među kojima su rak i visoki holesterol. A ona sama najavljivala je demokratizaciju zdravstvene njege pomoću šireg pristupa preventivnom liječenju. U intervjuima je govorila kako stvaraju tehnologiju koja iz jedne kapljice krvi može da dijagnostikuje na stotine bolesti, što će spasiti mnoge živote i promeniti svijet.
Opsednutost tajnošću proširila se na sve aspekte firme do te mjere da je troje bivših radnika tužila zbog otkrivanja poslovnih tajni. Tokom prvih deset godina gradila je firmu u tajnosti. A bila je opsednuta I bezbjednošću. Svako ko bi posjetio prostorije firme morao je da potpiše ugovor, a prostorijama se kreće u pratnji obezbeđenja, čak i do WC.
Ipak, u julu 2016. godine izbačena je na dvije godine iz industrije laboratorijskog testiranja. Do oktobra “Theranos” je morao da prekine sva laboratorijska testiranja.
Američka komisija za regulisanje i trgovinu vrijednosnim papirima u martu ove godine optužila je Holms i Balvanija za veliku prevaru. Holms je pristala da se odrekne finansijske kontrole i učestvovanja u donošenju odluka, plati 500.000 dolara kazne i vrati dio “Theranosovih” dionica. Takođe, nije joj dopušteno da u sljedećih deset godina bude direktor kompanije na berzi, ali dopušteno joj je da bude CEO privatne kompanije. Uprkos optužbama, Holms je tražila od investitora još novca da spasi firmu.
“Theranos” je prošlog petka objavio da se Holms povlači sa mesta direktorice. Istog dana ministarstvo pravosuđa objavilo je da je federalna porota odlučila da optužiti Holms i Balvanija.
Pravosudna tijela, državne agencije i mediji dokrajčili su tako lažnu priču o uspijehu jednog startupa i uspješne investitorke, koja je nizu ozbiljnih investitora “prodala mu*a za bubrege”.
